Opći podaci:

Mjesto: Split, Hrvatska
Godina izgradnje: cca. 295
Veličina: Vanjski zidovi: 175-181 x 216 m
1970. g palača je zbog svoje vrijednosti uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine

Povijest:

Početak gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Pretpostavlja se da je to bilo oko 295. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se. Međutim, uklesana grčka imena Zotikos i Filotas, kao i brojna uklesana grčka slova ukazuju na to da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva tj. da je Dioklecijan doveo sa sobom majstore s Istoka. Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli vapnenac je dopreman s Brača i ponešto iz Segeta kraj Trogira.
Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Dioklecijanova palača specifična je zbog svoje dimenzionalne vrijednosti i očuvanosti, što je čini najznačajnijim spomenikom rimske arhitekture na istočnoj obali Jadrana.
Palača spada u tzv. nepokretne spomenike koji u širem smislu obuhvadaju graditeljsko naslijeđe, kao što su povijesni gradovi i naselja, ali i ostale arheološke objekte koji imaju povijesnu, kulturnu, umjetničku i ambijentalnu vrijednost.
Danas palaču ne čine samo ostaci iz 3. i 4.st. nego i mnoge nadogradnje iz kasnijih razdoblja. Njezini arhitektonski detalji ukazuju na utjecaj različitih povijesnih stilova kao npr. romanike, gotike, renesanse i baroka.
Postojala su četiri ulaza u palaču, tri s kopnene i jedan s morske strane.

Problem:

Djelovanje kapilarne vlage, prisutnost ostalih vrsta vlaga i njihovo suzbijanje
Dioklecijanova palača dugi niz godina (stoljeda) bila je izložena kapilarnoj vlazi, prokišnjavanju i slivnoj vodi. Posljedice toga su velika građevinska oštedenja te propadanje ovog visokovrijednog kulturnog spomenika.
Obilaskom i pregledom objekta vrlo su se lako uočavali znakovi djelovanja kapilarne vlage. Jasni znakovi rastude vlažnosti su: neugodan miris vlage, plijesan, otpadanje boje i žbuke sa zidova. izbijanje vapna i nitrata na površinu zida, izrazito hladni prostori za boravak i hladni zidovi na dodir.
Posljedice toga su opasnost po zdravlje ljudi koji borave u takvim prostorima te propadanje samog objekta. Vlaga na zidovima neprestano varira (povedava se i smanjuje) ovisno i o povoljnim, odnosno nepovoljnim uvjetima u prostoru.
Ovakve uvjete uzrokuju oborine te godišnja razdoblja (zima, proljede, ljeto, jesen). Svako od tih razdoblja nosi svoje uvijete koji su za razliku od prethodnog perioda drugačiji.
Neprestano pulsiranje i stvaranje procesa koji utječu na strukturu građevinskog materijala Spuštanje i dizanje vlage dovodi do naizmjeničnog sušenja i namakanja te širenja i skupljanja zrnaca pijeska koji se nalazi u građevinskom materijalu. Bududi da je voda univerzalno otapalo, ona troši stijenje otapanjem minerala, a njihove elemente ispušta u biokemijski ciklus. Soli nitrata koji nakon hlapljenja ostaju na površini zidova, svojim kemijskim djelovanjem građevinski materijal lome, raslojavaju i pretvaraju u kašastu masu pri čemu se gubi vezivost materijala.

Riješenje:

2008. g. pristupilo se saniranju kapilarne vlage pomodu sustava PROsystem.

Rezultati:

Rezultati mjerenja nakon postavljanja PROsistem uređaja Zahvaljujudi PROsystemu, u dijelovima objekta gdje su aparati postavljeni kapilarna vlaga se uspješno i brzo povlači jednim djelom odnosedi i dio soli, ovisno o strukturi materijala, poroznosti zidova i sastavu tla. Proces isušivanja je započeo, što je vidljivo i na samom objektu. Trajanje samog procesa ovisi o vrsti i poroznosti materijala, debljini zidova, vodopropusnosti tla te o atmosferskim uvjetima.U prilog tome govore i iznosi mjerenja poslije postavljanja PROsystem uređaja.

Rezultati mjerenja kapilarne vlage elektroničkom metodom

Na svim mjernim točkama uočeni su pomaci isušivanja kapilarne vlage, osim na mjestu procurivanja slivnih voda, koje dolaze sa stropa a uzrokovane su oborinama, gdje je rezultat otprilike isti, ali de proces isušivanja zbog nedostatka kapilarne vlage unutar zidova bez obzira na to biti puno kradi. Prostor djeluje prozračnije, zrak je kvalitetniji zbog nestanka neugodnog mirisa. Dio prostora zahvaden gljivicama i mahovinom de zbog nedostatka kapilarne vlage i vlage koju ona podiže u prostoru biti puno manji, te de se one posušiti. Soli i salitre koje su na nekim mjestima bile vidne i ljepljive poput kaše, zbog gubitka vlage, počele su se sušiti te okamenjavati tj. stvrdnjavati.

Graficki prikaz mjerenja kapilarne vlage

Zaključak:

Kao što je vidljivo, rezultati su odlicni. Na objektu se suzbilo propadanje objekta od kapilarne vlage. Sustav PROsystem mora biti trajno instaliran na objektu kako se nebi vratio urzok problema – kapilarna vlaga.